DEFINICIJA
Epoksidna smola tekući je dvokomponentni polimer koji stvrdnjava toplinom. Osim „tehničkih” definicija, epoksidna smola tekući je proizvod koji, ako je izložen temperaturi od najmanje 10 do 15 °C, počinje katalizirati i postaje čvrst. Evo nekoliko „temeljnih” točaka za one koji ovaj proizvod koriste
prvi put.
KAKO DOZIRATI SMOLU?
Budući da je riječ o dvokomponentnom proizvodu, na raspolaganju imate 2 bočice: jedna sadrži smolu „A”, a druga učvršćivač „B”. Pripremite elektroničku vagu za vaganje grama i posudu za miješanje dviju komponenti A i B.
1. U posudu ulijte određenu količinu komponente A, pokušavajući dobiti okrugao broj grama (na primjer 200 g); to će vam olakšati izračun količine učvršćivača, komponente B, koju ćete morati dodati
kako biste pravilno pripremili smjesu.
2. Na svakoj je bočici otisnut omjer miješanja.
Uzmimo primjer s omjerom 100A:60B.
Grami komponente A koje ste prethodno izvagali (200 g) množe se sa 60, a zatim dijele sa 100 kako bi se dobila količina komponente B u gramima koju treba dodati.
Praktičan primjer (omjer 100:60): 40 g komponente A. Koliko komponente B
trebam dodati?
Rješenje: 40/100 = 0,40, zatim 0,40 × 60 = 24. Dobivamo dakle 24 g komponente B.
Ova se formula može primijeniti na bilo koji omjer miješanja, 100:50, 100:30 itd.
KAKO PRIPREMITI SMOLU?
Kada pripremite obje komponente i ulijete A i B u posudu, smolu je potrebno miješati najmanje 2 – 3 minute (dok miješate, redovito mijenjajte smjer i obavezno dobro strugajte stjenke posude). Ova je faza ključna: ako smjesu ne izmiješate pravilno, na molekularnoj razini neće biti homogena, smola se neće stvrdnuti ili će se stvrdnuti samo djelomično, a mjestimice će biti mutna.
KOLIKO SE SMOLA STVRDNJAVA?
Tvrdoća smole ovisi o formulaciji, vremenu mirovanja i temperaturi katalize. Osim toga, mehanička otpornost smole nastavlja rasti do 4 – 5 dana nakon nanošenja. Nakon 24 sata stoga može djelovati još mekano, ali u sljedećim će se danima nastaviti stvrdnjavati i postati poput „tvrde” plastike (recimo „nalik pleksiglasu”, radi usporedbe).
ZA KOLIKO SE VREMENA EPOKSIDNA SMOLA OČVRSNE?
MOŽE LI SE PROCES STVRDNJAVANJA UBRZATI?
Na brzinu kemijskih reakcija utječe temperatura prostorije u kojoj radite. Niska temperatura usporit će kemijsku reakciju i može spriječiti stvrdnjavanje smole. Visoka temperatura, naprotiv, može ubrzati reakciju.
Budući da je riječ o „TERMOSTABILNOM” polimeru, što je više izložen toplini, to brže katalizira. Općenito, na svakih 10 °C više vrijeme katalize skraćuje se za polovicu. Primjer: 20 °C – 3 h 00 ‘, 30 °C – 1 h 30 ‘, 40 °C – 0 h 45 ‘.
Da biste ubrzali katalizu, dovoljno je dobivenu smjesu A i B
držati u blizini izvora topline (čak i običnog radijatora). Međutim,
pazite da ne zagrijavate sloj smole deblji od 1 cm. Naime,
smola bi se mogla pretjerano zagrijati zbog efekta mase (objašnjenje
u nastavku).
EFEKT „MASE”.
Pojam koji označava pojavu egzotermije (tj. oslobađanja topline) do koje dolazi kad se smola izlijeva u velikim debljinama (većim od 1 cm).
- Molekule komponente A, naime, povezujući se s molekulama komponente B, oslobađaju toplinu, koja se pri minimalnoj debljini odmah raspršuje. S druge strane, kad je debljina izlivenog sloja veća od 1 cm, toplina se odvodi sporije pa se smola počinje zagrijavati. Ovo zagrijavanje dodatno ubrzava reakciju, što uzrokuje još veći porast temperature. Zbog toga je potrebno izbjegavati izlijevanje velikih količina smole odjednom kako se ne bi „skuhala” (uz nastanak pukotina, mjehurića i potamnjivanje smole).
ŽUTI LI SE SMOLA?
Sve smole (čak i one obogaćene UV filtrima) prije ili kasnije, ako su izložene sunčevim zrakama, imat će tendenciju mijenjati boju i poprimiti jantarni ton.
To može potrajati nekoliko tjedana ili nekoliko godina, ovisno o
izloženosti suncu (na otvorenom se obično žute brže), o debljini smole (što je smola deblja, žućkasti ton pojavljuje se ranije), ali i o vrsti upotrijebljene boje.
Na primjer, ako je smola obojena „intenzivnom” bojom poput crvene ili crne, žućenje neće biti vidljivo, dok će kod bijele ili ružičaste biti vidljivo prije. Smole se općenito odlikuju slabim žućenjem pa se mogu koristiti za izradu predmeta kojima je nužno da tijekom više godina ne mijenjaju boju ako se čuvaju unutar doma, poput slika, stolova ili nakita.
KAKO UKLONITI POVRŠINSKU MUTNOĆU ILI MALE
VALOVE KOJI SE STVORE ČIM SE SMOLA OČVRSNE?
Te su površinske mutnoće (osobito u hladnijem dijelu godine) posljedica vlage u okolini, koja na površini smole stvara sloj. Vlaga je neprijatelj epoksidne smole. Kod visoke vlažnosti zraka (kišno ili maglovito vrijeme) komponente smole mogu reagirati s vlagom iz zraka. To neće promijeniti otpornost smole, ali može dovesti do stvaranja bjelkastog, neestetskog velaa (pojava karbamacije).
Isprva ga je teško uočiti, ali pri stvrdnjavanju mogu se primijetiti mutni tragovi, a u nekim slučajevima čak i valovit film. Da biste izbjegli ovu pojavu, potrebno je poštovati nekoliko pravila:
1) Radite u okruženju s niskom vlagom (odvlažite ili zagrijte prostoriju u kojoj radite sa smolom).
2) Zagrijte obje komponente zasebno prije miješanja (na primjer, držeći ih na radijatoru).
3) Smolu izmiješajte s učvršćivačem i nanesite je tek kad se počne zagrijavati (tako da reakcija započne dok je još u posudi). Ovaj je korak ključan, ali zahtijeva minimum
pažnje. Naime, smoli (ovisno o pripremljenoj količini, zbog efekta mase) može trebati desetak minuta da se zagrije.
Treba je provjeravati svakih 5 minuta, a čim dosegne 40 °C (malo toplija od temperature ruke), može se nanijeti. Na taj je način dio molekula već reagirao pa je manje osjetljiv na vlagu iz okoline. Pripazite ipak da ne čekate predugo prije izlijevanja, inače riskirate da se smola stvrdne u posudi! Dobro je pravilo ne nanositi je navečer ni kad pada kiša (jer vlaga raste). Ne nanosite na podloge koje još sadrže vlagu, primjerice svježi cement ili nesušeno drvo.
KAKO POLIRATI I ISTAKNUTI SJAJ SMOLE?
Postoji više metoda. Sve ovisi o veličini i ravnomjernosti površine koju treba polirati: što je površina veća (ili nepravilnija, poput nakita ili minijature), to je bolje koristiti lak.
Idealan je prozirni poliuretanski sprej koji se koristi za lakiranje
namještaja. Ako nije dostupan (kao lako dostupna zamjenska
opcija), možete upotrijebiti prozirni akrilni sprej-lak koji se prodaje u željezarama. U svakom su slučaju za dobar završni sloj potrebna najmanje 2 do 3 sloja spreja.
Metoda koja jamči najbolji estetski učinak jest ručno poliranje brusnim papirom (do granulacije 1500), a zatim završno klasično poliranje (tj. pasta za poliranje) kojom se poliraju plastična stakla automobilskih svjetala. Međutim, ta tehnika zahtijeva iskustvo i orbitalni polirer, inače će uvijek ostati ogrebotine i nepravilnosti.
Preporučuje se samo profesionalcima s odgovarajućom opremom, za predmete koji nisu preveliki i dovoljno su pravilni.
Druga metoda je nanošenje završnog sloja od epoksidne smole (kistom ili izlijevanjem, nakon brušenja brusnim papirom granulacije 400). Savjet je pričekati da smola postane viskoznija (ostavljajući je da miruje u posudi nakon pripreme) i dosegne konzistenciju bližu „medu”. U tom ćete je trenutku moći početi nanositi kistom (ili izlijevanjem, ako je cilj postići efekt zrcala).
.
KAKO UKLONITI ZRAČNE MJEHURIĆE IZ SMOLE?
Za uklanjanje mjehurića 100 % potrebni su uređaji za otplinjavanje, ali uvijek se mogu primijeniti neki trikovi koji pomažu smanjiti prisutnost mjehurića u vašim radovima.
1) Miješajte smolu dulje, ali nježnije.
2) Pri izlijevanju smole pokušajte je ne puštati da pada odozgo, nego je izlijevajte što bliže površini.
3) Nakon što ste smolu izmiješali, ostavite je nekoliko minuta da mirno stoji kako bi zračni mjehurići izronili na površinu.
4) Nakon izlijevanja smole prijeđite izvorom topline (pištoljem za vrući zrak ili plamenom, NE fenom za kosu) kako bi mjehurići na površini pukli.
MOŽE LI SE OČVRSNULA SMOLA GLAĐATI, REZATI ILI BUŠITI?
Svakako. Nakon što se dobro katalizira (24 – 48 h), ovisno o temperaturi katalize, smola se može ponašati kao normalna tvrda plastika.
KOJIM PROIZVODIMA OBOJITI SMOLU?
Tehnički gotovo svakom bojom, uključujući prahove, zemljane pigmente i metalne pigmente. Sve dok su boje „suhe” (primjerice prah ili pijesak), nema problema (pod uvjetom da su savršeno suhe).
S druge strane, ako želite dodati boje poput pasta ili tekućina, provjerite jesu li kompatibilne s epoksidnim smolama; ako nisu kompatibilne (na primjer glazure ili bojice), mogla bi se dodati samo nekoliko kapi, jer prekomjerno doziranje može ugroziti katalizu smole i njezinu prozirnost (primjerice, pretvarajući je u mekši ili ljepljiviji proizvod).
ZA SAŽETAK, TRI ZLATNA PRAVILA SU:
Prilično je teško zapamtiti sve savjete; stoga za početnike preporučujemo da se usredotoče na 3 ključne točke:
1) Pravilno doziranje i miješanje uz elektroničku vagu te miješanje najmanje 2 minute.
2) Nanošenje pri temperaturi od najmanje 20 °C uz izbjegavanje vlažnih uvjeta (ili podloga) nanošenja (ako niste sigurni u vlažnost, pustite da se smola zagrije prije izlijevanja, kako je opisano na početku vodiča).
3) Koristite pištolj za vrući zrak/plamen za uklanjanje zračnih mjehurića koji se stvaraju na površini smole.
